KUD "Sloga" Sikirevci društvo je koje na dragovoljnoj osnovi okuplja djecu i mladež, studente, djelatnike i ostale građane u kulturno djelovanje po sekcijama unutar društva. Cilj KUD-a "Sloga" je, kroz djecu i mladež, očuvati izvorni folklor, tradiciju i bogate narode običaje u Sikirevcima.
Hrvatsko pjevačko društvo je osnovano 1906. godine, a 1928. godine Dobrovoljno vatrogasno društvo u okviru kojega je njegovana tamburaška glazba i narodni plesovi. Prvi organizirani nastup folklorne skupine s imenom "Hrvatska mladež" bio je 1939. godine. Nakon višegodišnje stanke, 1971. godine, u organizaciji Matice hrvatske, osnovana je folklorna sekcija koja je djelovala nekoliko mjeseci. Na temelju tih tradicija 1975. godine osnovano je Kulturno umjetničko društvo "Sloga".
U zadnjih nekoliko godina učvršćena je stabilnost društva. Napornim radom i programom privučen je veliki broj mladih, ali i velik je broj djece školskog i predškolskog uzrasta koji su uključeni u aktivnosti društva.
Naš KUD sudionik je svih većih međunarodnih smotri folklora kao što su MSF Zagreb, Ðakovački vezovi, Brodsko kolo, Kolo na Gaju , Vinkovačkih jeseni i dr.
Hrvatsko pjevačko društvo je osnovano 1906. godine, a 1928. godine Dobrovoljno vatrogasno društvo u okviru kojega je njegovana tamburaška glazba i narodni plesovi. Prvi organizirani nastup folklorne skupine s imenom "Hrvatska mladež" bio je 1939. godine. Nakon višegodišnje stanke, 1971. godine, u organizaciji Matice hrvatske, osnovana je folklorna sekcija koja je djelovala nekoliko mjeseci. Na temelju tih tradicija 1975. godine osnovano je Kulturno umjetničko društvo "Sloga".
U zadnjih nekoliko godina učvršćena je stabilnost društva. Napornim radom i programom privučen je veliki broj mladih, ali i velik je broj djece školskog i predškolskog uzrasta koji su uključeni u aktivnosti društva.
Naš KUD sudionik je svih većih međunarodnih smotri folklora kao što su MSF Zagreb, Ðakovački vezovi, Brodsko kolo, Kolo na Gaju , Vinkovačkih jeseni i dr.
Uspostavili smo prijateljsku suradnju i međusobno druženje s mnogobrojnim KUD-ovima širom Hrvatske . U suradnji sa smotrom Brodsko kolo u Sikirevcima organiziramo i smotru pod nazivom Sikirevačka poredovnica koja se održava svake godine sredinom mjeseca siječnja s temom - život kakav je nekada bio. Na Smotri nastupaju brojne skupine koje izvode igrokaze i razne zabavne prikaze iz života seljaka u prijašnje doba.
Okupljanjem mladih u pokladno vrijeme morali su se platiti svirači koji su svirali odnosno predvodili "kolo". Kolo se pretežno održavalo u privatnim većim sobama, a kasnije u vatrogasnom domu. Kada se održavalo kolo po sobama išlo se po redu, s kuće na kuću. Svaka mlada osoba bila je dužna platiti za svirače ako hoće sudjelovati u kolu. Takav način zabave zvao se poredovnica i po tome je smotra Sikirevačka poredovnica dobila ime.
Osim ove smotre u Sikirevcima se već dugi niz godina za redom održava i Smotra naroda i kultura koja se organizira u suradnji s Družinom-čuvarima hrvatske baštine na koju dolaze brojne skupine iz Hrvatske, ali i inozemstva - Italije, Španjolske, Francuske, Poljske, Rumunjske, Portugala i drugih europskih zemalja.
Okupljanjem mladih u pokladno vrijeme morali su se platiti svirači koji su svirali odnosno predvodili "kolo". Kolo se pretežno održavalo u privatnim većim sobama, a kasnije u vatrogasnom domu. Kada se održavalo kolo po sobama išlo se po redu, s kuće na kuću. Svaka mlada osoba bila je dužna platiti za svirače ako hoće sudjelovati u kolu. Takav način zabave zvao se poredovnica i po tome je smotra Sikirevačka poredovnica dobila ime.
Osim ove smotre u Sikirevcima se već dugi niz godina za redom održava i Smotra naroda i kultura koja se organizira u suradnji s Družinom-čuvarima hrvatske baštine na koju dolaze brojne skupine iz Hrvatske, ali i inozemstva - Italije, Španjolske, Francuske, Poljske, Rumunjske, Portugala i drugih europskih zemalja.
Od međunarodnih nastupa bilježimo nastup na Smotri folklora u Vitezu (BiH), sudjelovanje na Danima kosidbe na Kupresu (BiH), gostovanja kod naših sunarodnjaka u Austriji i Švedskoj, te u Poljskoj, Latviji, Srbiji, Češkoj i Francuskoj.
Bogatstvo naše narodne nošnje koja je vrijedna divljenja ne smijemo ostaviti zaboravu jer gdje god se pojavimo ostavljamo dojam da smo selo s bogatom tradicijom i narodnom nošnjom i tu ljubav moramo prenositi s koljena na koljeno.
Bogatstvo naše narodne nošnje koja je vrijedna divljenja ne smijemo ostaviti zaboravu jer gdje god se pojavimo ostavljamo dojam da smo selo s bogatom tradicijom i narodnom nošnjom i tu ljubav moramo prenositi s koljena na koljeno.
